Product SiteDocumentation Site

Predgovor

Debian je vrlo uspješan operativni sustav, koji je uvelike prisutan u našim digitalnim životima, čak i više nego je to poznato. Nekoliko mjerljivih podataka će to potvrditi. Za vrijeme pisanja ove knjige Debian je najpopularnija varijanta GNU/Linux sustava korištenog na web serverima: prema W3Techs više od 10% web-a koristi Debian servere. Razmislimo na trenutak: koliko web stranica bi bilo nedostupno danas da ne postoji Debian? Krenemo li prema specifičnijim instalacijama, Debian je operativni sustav Međunarodne svemirske stanice ( ISS ). Da li ste pratili rad ISS astronauta, bilo pomoću socijalnih mreža NASA-e ili drugih organizacija? Objavljivanje rezultata radova kao i poruka o ISS-u bilo je moguće zbog Debian sustava. Bezbroj tvrtki, fakulteta te javnih administracija se oslanja na Debian za svoje dnevne poslovne potrebe, pružajući usluge milijunima korisnika u svijetu...i njegovoj orbiti!
Debian je puno više od operativnog sustava, neovisno koliko kompleksan, obilan svojstvima te pozudan može biti. Debian je vizija slobode, na način da korisnici uživaju u svijetu gdje sve više dnevnih rutina ovisi o programskim rješenjima. Debian je rođen iz glavne ideje slobodnih programa, Free Software, te bi trebao imati kontrolu nad računalima, a ne obratno. Osobe sa dovoljno programskog znanja trebali bi biti u mogućnosti da rastave, mojenjaju, sastave te podijele sa drugima sve šta su napravili i šta smatraju bitnim. Nije bitno da li su programi upotrebljavani za neozbiljne aktivnosti, kao objavljivanje slika kućnih ljubimaca na web-u, ili aplikacije opasne po život, kao na primjer upravljanje vozilom, ili nadzor medicinske opreme; vi bi trebali imati kontrolu. Osobe bez previše programerskog znanja bi također trebale uživati u tim slobodama: oni bi trebali imati slobodu izbora ljudi od povjerenja kojima će delegirati nadzor i modifikaciju aplikacija u njihovo ime.
U potrazi za kontrolom osoba nad mašinama, slobodni operativni sustavi imaju temeljnu ulogu: ne možete imati potpunu kontrolu nad računalom ako ne kontrolirate njen operativni sustav. Od tuda dolaze glavne ambicije Debian sustava: stvaranje najboljeg te kompletno slodobnog operativnog sustava. Više od 20 godina Debian je istovremeno razvijao slobodni operativni sustav te promovirao viziju slodobnih programskih rješenja. Debian je postavio vrlo visoke kriterija kada pričamo o slobodnim programskim rješenjima. Odluke Debian projekta o licenciranju programskih rješenja su rutinski ispitivane od strane međunarodnih organizacija, vlada te ostalih projekata slobodnih programskih rješenja ( Free Software projects ) prilikom odluke da li je neka aplikacija slobodno programsko rješenje ili to nije.
But this political vision is not yet enough to explain Debian's uniqueness. Debian is also a very peculiar social experiment, strongly attached to its independence. Think for a moment of other mainstream Free Software distributions, or even of popular proprietary operating systems. Chances are that you can associate each of them with a large company that is either the main development force behind the project, or at the very least the steward of all its non-development activities. Debian is different. Within the Debian Project volunteers pick on themselves the responsibilities of all the activities that are needed to keep Debian alive and kicking. The variety of those activities is stunning: from translations to system administration, from marketing to management, from conference organization to artwork design, from bookkeeping to legal issues, ... not to mention software packaging and development! Debian contributors take care of all of these.
Kao prva posljedica ovog radikalnog oblika slobode, Debian treba te se oslanja na vrlo raznoliku zajednicu volontera. Bilo kkakva vještina iz gore navedenih područja, ili bilo kojih drugih područja, može biti investirana u Debian te korištena za poboljšanje projekta. Druga posljedica neovisnosti Debian sustava je u tome da se izbori Debian-a ne temelje na komercijalnim interesima pojedinih tvrtki - interesima koji ne garantiraju da će se uvijek podudarati sa ciljem promoviranja kontrole korisnika nad računalima, vidljivo iz nedavnih primjera tehnološke industrije.
One last aspect contributes to Debian's uniqueness: the way in which the social experiment is run. Despite the folklore of being bureaucratic, decision making in Debian is in fact highly unstructured, almost anarchic. There exist clearly defined areas of responsibility within the project. People in charge of those areas are free to drive their own boat. As long as they keep up with the quality requirements agreed upon by the community, no one can tell them what to do or how to do their job. If you want to have a say on how something is done in Debian, you need to put yourself on the line and be ready to take the job on your shoulders. This peculiar form of meritocracy — which we sometimes call do-ocracy — is very empowering for contributors. Anyone with enough skills, time, and motivation can have a real impact on the direction the project is taking. This is testified by a population of about 1 000 official members of the Debian Project, and several thousands of contributors world-wide. It is no wonder that Debian is often credited as the largest community-driven Free Software project in existence.
So Debian is quite unique. Are we the only ones noticing this? Definitely not. According to DistroWatch there are about 300 active Free Software distributions around. Half of that (about 140) are Debian derivatives. That means that they start from Debian, adapt it to fit the needs of their users — usually by adding, modifying, and rebuilding packages — and release the resulting product. In essence, derivatives apply the Free Software granted freedoms of modifying and redistributing copies not only to individual pieces of software, but to a distribution as a whole. The potential of reaching out to new Free Software users and contributors by the means of derivative distributions is huge. We believe that it is mainly thanks to that thriving ecosystem that Free Software is nowadays finally rivaling with proprietary software in fields which were historically considered hard to conquer, such as large desktop deployments. Debian sits at the root of the largest ecosystem of Free Software distributions in existence: even if you are not using Debian directly, and even if your distributor has not told you, chances are that you are benefiting right now from the work of the Debian community.
But Debian's uniqueness sometimes comes with unexpected consequences. A consequence of Debian's vision on digital freedoms has been the need of redefining what we mean by software. The Debian Project has since long realized that, as part of an operating system, you need to distribute a lot of non-software material: music, images, documentation, raw data, firmware, etc. But how do you apply software freedoms to that material? Should we have different requirements or should all material be held up to the same high standard of freedom? The Debian Project has decided for the latter: all material shipped as part of Debian should offer the same freedoms to its users. Such a radical philosophical position has far reaching effects. It means we cannot distribute non-free firmware, or artwork not meant to be used in commercial settings, or books that cannot be modified in order to avoid tarnishing (as book publishers folklore goes) the author/publisher reputation.
Knjiga u vašim rukama je drugačija. Knjiga je besplatna kao u slobodi, prema svim aspektima Debian standarda za vaš digitalni život. Vrlo dugo vremena rijetkost knjiga kao šta je ova značajno je utjecala na Debian. To je značilo da je postojalo vrlo malo materijala / štiva koji bi pomoglo u širenju Debian sustava i njegovih vrijednosti, te istovremeno utjelovljujući te vrijednosti te prikazujući njihove prednosti. Ironično, to je također značilo da smo imali vrlo malo materijala kojeg bi mogli distribuirati kao dio Debian sustava. Ovo je prva ozbiljnija knjiga koja se bavi upravo tom problematikom, tim nedostatkom. Ovu knjigu možete apt-get install, možete ju proslijediti dalje, upotrijebiti materijale za svoju knjigu, ili još bolje, prijaviti greške i napraviti ispravke za istu, tako da i drugi u budućnosti mogu imati koristi od vaših prijedloga. Osobe koje "održavaju" ovu knjigu - istovremenoi i njezini autori - dugoročni su članovi Debian projekta, te uživaju u etici slobode koja je sveprisutna u svakom aspektu Debian projekta, te iz prve ruke znaju šta znači preuzeti odgovornost u važnim dijelovima Debian sustava. Izdavanjem ove besplatne knjige oni, još jednom, pružaju hvale vrijednu stvar Debian zajednici.
Nadamo se da ćete uživati u ovom kutku Debian slobode onoliko koliko smo mi uživali.
Studeni 2013
Stefano Zacchiroli (voditelj Debian projekta 2010-2013) i Lucas Nussbaum (voditelj Debian projekta 2013-trenutno)